Josip Bratulić - Slavonske književnopovijesne teme

Knjiga »Slavonske književnopovijesne teme« obuhvaća dvadeset i devet tekstova čiji je autor Josip Bratulić, hrvatski filolog i akademik, vrsni poznavatelj hrvatske književnosti, posebice srednjovjekovnoga slavenskoga književnoga kruga. Knjigu je objavila biblioteka »Dukat« naklade Privlačica, pod uredništvom Stanislava Marijanovića.

Akademik Bratulić sabrao je svoja dosad objavljena književnopovijesna djela vezana uz prostor povijesne Slavonije pod čijim se pojmom danas podrazumijeva Panonska Hrvatska. Prema riječima urednika, autoru je to svojevrsni iskorak iz kruga istarskih književnih tematika kojima se bavio budući da je vezan uz istarski književni krug. Tako će čitatelj na dvjestotinjak stranica pronaći zanimljiva povijesno-kritička promišljanja o znamenitim osobama i njihovim djelima važnima za oblikovanje nacionalne svijesti.

Bratulić vrlo pedantno i precizno pojašnjava činjenice koje navodi, smještajući ih u hrvatski i europski povijesni kontekst. Svojim znanstvenim i za čitatelje jednostavnim pristupom objašnjava mnoge postupke i događaje vezane uz osobe koje opisuje, kao i značenje i povijesni kontekst nastanka njihovih djela. Redoslijed kojim su naslovi djela navedeni u knjizi prate povijesni hod od 9. do 20. stoljeća. Među brojnim književnicima, kulturno i povijesno važnim osobama i znamenitim djelima, upoznaje se važnost slavenske braće Ćirila i Metoda, značenje franjevačkih knjižica. Susreće se Matiju Antuna i Josipa Stjepana Reljkovića zajedno s njihovim djelima. Važnost u knjizi zauzima biskup Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački, kao i Augustin Harambašić te Toma Maretić, jezikoslovac i prevoditelj. U knjizi se nalaze i osvrti na književno djelo Ivane Brlić Mažuranić te poeziju Dobriše Cesarića, a završetku knjige pripada promišljanje ususret stotom rođendanu Dragutina Tadijanovića.