Marija Jurić Zagorka - Grička vještica 2 - Malleus maleficarum

Kako je dobro poznato, oko 1910. novinarka i spisateljica poslušala je savjet biskupa Strossmayera te počela pisati povijesne romane temeljene na arhivskoj građi koji su objavljivani u dnevnom ritmu i postizali vrtoglavu nakladu. Strossmayerove namjere bile su jasne, objavom takvih romana čitateljsku bi se publika odvukla od tada popularnih njemačkih romana, a ujedno bi se popularizirala hrvatska književnost, jezik i povijest. No, ni on nije mogao predvidjeti koliki će razmjeri uspjeha biti. Zagorkini romani i tijekom idućih desetljeća ostali su iznimno popularni, pa je tako u proljeće 2012., kad je serijal “Grička vještica” ponovno dospio na kioske u izdanju Jutarnjeg lista, prvi nastavak, u nakladi od 25 tisuća primjeraka, rasprodan gotovo u jednom danu.

Radnja romana smještena je u 18. stoljeće, a prati sudbinu lijepe, hrabre i iskrene kontese Nere te njezine ljubavi, kapetana Siniše. Povijesna priča začinjena je ljubavnim zapletima, ispričana je kroz šest svezaka: 1. “Kontesa Nera”; 2. “Malleus maleficarum”; 3. “Suparnica Marije Terezije 1. dio”; 4. “Suparnica Marije Terezije 2. dio”; 5. “Dvorska kamarila Marije Terezije”; 6. “Buntovnik na prijestolju”.

Marija Jurić Zagorka rodjena je 1873. u selu Negovcu pokraj Vrbovca, a umrla 1957. u Zagrebu. Bila je istaknuta hrvatska novinarka i spisateljica, pretežno povijesnih, ali i socijalnih i pustolovnih romana kojima je stekla veliku naklonost široke čitateljske publike. Kao novinarka razobličavala je režim Khuena Hedervaryja, a borila se i za žensku ravnopravnost. Medju njezinim brojnim romanima ističu se Grička vještica, Kći Lotrščaka, Gordana, Republikanci i drugo. Nadimak Zagorka uzela je iz ljubavi prema Hrvatskom zagorju, u kojem je provela djetinstvo.