Stjepo Martinović - Gabrijela ne smije umrijeti

Gabrijela ne smije umrijeti
Žanr Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Klasični & suvremeni romani - Hrvatski autori
Izdavač -
Prevoditelj -
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789537863029
ISBN10 9537863026
Godina 2014
Broj stranica 439
Format 22,5 cm
Prodajna cijena (Odlično stanje) 4,41 € Kupi
Prodajna cijena (Vrlo dobro stanje) 4,10 € Kupi

Sprega divlje privatizacije i političkog beščašća u kontekstu „mlade hrvatske demokracije“ žestoko je pogodila medije, otjeravši u smrt desetine listova, bacivši na ulicu stotine novinara i grafičara... oduzevši, tim pomorom i estradizacijom/banalizacijom preživjelih naslova, bitan sastojak vjerodostojnosti demokratskim procesima u hrvatskom društvu.

Potaknut smrću Vjesnika, lista kojemu je i sam dao deset ponajboljih godina u profesiji, Stjepo Martinović ispisao je – a, zar je drugo bilo moguće? – crnu grotesku, na prvo čitanje razorno sarkastičan roman o umoru novine veeelikog formata, a na drugo tugom i gnjevom natopljenu priču o malverzacijama, marifetlucima, prljavim igrama i svinjarijama u režiji režima, a uz nesebičnu potporu hulja u uredništvu slizanih s novim gazdama i ogrezlih u licemjerje protagonista „nove medijske stvarnosti“. „Gabrijela ne smije umrijeti“ djelo je ispisano strašću i čežnjom za vremenima kad je profesija živjela iluziju relevantnosti – ali i doista pridonosila društvenim procesima u politici, kulturi, fenomenologiji svakidašnjice, estradi, sportu... – kao i žalom nad razorenim institucijama i propašću šanse da se one ikada oporave kao korektori hrvatske „mladodemokratske“ stvarnosti. Iako su imena i vremena (namjerno) zamagljena, svi likovi u romanu postojali su i postoje, premda razbacani na raznim „adresama“ – sve što se spominje zaista se i zbilo, pa će poznavatelji medijske scene u posljednjih dvadesetak godina, a osobito nekadašnji vjesnikovci, itekako prepoznati osobe i događaje... bilo sa sjetom, ili s gnjevom! Burleskni obrati i žustri dijalozi, besprijekorna dramska progresija, protagonisti koji prolaze pred očima čitatelja... čine ovaj roman knjigom nad kojom će se neki rasplakati, drugi ražestiti, treći razvaliti od smijeha... ili sve u isti mah! Nakon što je kadrovski otpad stranke na vlasti, u suradnji s neradnicima u redakciji, doveo Podnevnik na rub propasti, novi glodur otima se kontroli Središnjice s Trga i oživljava mrtvaca, utiskujući ga (pod sloganom: Blistava tradicija – bolesna ambicija!) u tržišnu rasjelinu međ' Zornjakom i Noćnjakom, i to reafirmirajući dijalog sa čitateljima posredstvom rubrike Gabrijelin poste restante. Ali, vrag ne spava: odnosi Gabrijelu anđelima, pa njezinu ulogu (u potaji) preuzima Gašpar Zanović, potomak budvanskih pustolova iz 18. stoljeća... bizaran koliko samo može biti. Čitateljice pomamno pišu, Podnevnik postaje nacionalni psihijatrijski kauč, bljutavološki instruktor i vanbračni savjetnik – naklada leti u nebo... a onda Sotona donosi Uju Domagnoya Stiglitza, povratnika iz Argentine, i njegova pranećaka A.A. Bella, potomka Zvonimira Kletnika, izbačenog iz narkomanske komune u Bengalskom zaljevu, koji kupuju list za jednu bangladešku rupiju. Podnevnikova korablja srlja ususret Premudskom trokutu. U redakciji – nekima se događa ljubav, drugima samo seks, trećima oboje ili ništa od toga... što se pretače u blistave slike i nadahnute dijaloge prošlih, sadašnjih i budućih mrtvaca. Zrćalo društvene zbiljnosti, obavezna lektira za polaznike studija uz nerad i ponavljače doživotnih škola. Nije baš sve za čeljad slaba srca, ali što ti je roman bez ševe, šore i šege?