Renato Baretić - Osmi povjerenik

Prošireno izdanje prvog romana, s dodatkom karte otoka Trećića i esejom Ive Žanića o izmišljenom tretjitjoanskom dijalektu Renata Baretića zapravo je satira na političke prilike u Hrvatskoj. Priča je to o mladom perspektivnom političaru kojem konkurencija smješta aferu, zbog čega ga premijer sklanja od javnosti i šalje na najudaljeniji naseljeni otok Trećić. On tamo dolazi kao osmi povjerenik vlade koji treba organizirati izbore i lokalnu vlast. No, zajednica i bez vlasti sjajno funkcionira. Iznimnost Baretićeva rukopisa u kombinaciji s lucidnim jezičnim izmišljajima daje dinamiku inače usporenom ritmu života na otoku.

U međuvremenu Osmi povjerenik je dobivši nagrade K. Š. Gjalski, V. Nazor, A. Šenoa, I. G. Kovačić i “Kiklop” za najbolju proznu knjigu postao najnagrađivanija domaća knjiga. Osim što je oduševio struku i kritiku, Osmi povjerenik je oduševio i publiku, jedna je od naših najprodavanijih knjiga. Unatoč tome što je vrlo kompliciran za prijevod, Osmi povjerenik je objavljen na makedonskom, slovenskom i u Srbiji, a prevodi se i na ukrajinski.
Kazališna predstava po ovom romanu postavljena je u HNK Split, u prosincu 2005. godine. S obzirom na sve navedene činjenice lako je i ispravno reći da je Osmi povjerenik hrvatski roman desetljeća, nultih godina 21. stoljeća.

Osmi povjerenik prozni je prvijenac Renata Baretića, autora još dvaju romana (Pričaj mi o njoj i Hotel Grand), dviju zbirki poezije (Riječi iz džepova i Kome ćemo slati razglednice) te izbora iz novinskih kolumni Kadrovi kadra. Baretić je novinar od 1983., a uz taj posao okušavao se – što iz ljute potrebe, što iz puke zabave – i u brojnim drugima. Apsolvirao je, i nikad diplomirao, studij fonetike i komparativne književnosti, a u nešto skromnijoj mjeri studirao je i politologiju te žurnalistiku. Rođen je u Zagrebu 1963., ali već 15 godina, sociogravitacijskim zakonima uprkos, živi i radi u Splitu, gdje je muž Maji te otac Katarini i Jakovu.
Ovo, prošireno izdanje Osmog povjerenika, za razliku od izvornoga, nudi čitatelju i dva bonus tracka: zemljovid fabuloznoga otoka Trećića (autor je naš poznati ilustrator Milivoj Ćeran) i esej kojim sociolingvist dr. Ivo Žanić kroz analizu tretjitjoanskega dijalekta detaljno rekonstruira i opisuje jezičnu historiju doista najudaljenijeg hrvatskog otoka.