Marija Jurić Zagorka - Vitez slavonske ravni (2.knjiga)

Jedini Zagorkin roman koji nije tematski povezan sa Zagrebom. Središnji dio romana čine dvije ljubavne priče, u kojima posebno mjesto zauzima ženski lik plemkinje Krasanke. Za generatora romanesknog zapleta odabrala je razbojnika Stojana Varnicu koji je u prvoj polovici 18. stoljeća sa svojim razbojničkim četama napadao na kopnu i vodi te figurirao “kao kakav knez, koji je osvojio zemlju i u njoj sada ‘caruje i kraljuje’”. Uskoro postaje poznat u svim krajevima neujedinjene Slavonije zahvaljujući upotrebi pirotehničkih sredstava kojima plaši lokalne kriminalce i lopove. To razdoblje slavonske povijesti pogodno je i za konstruiranje sporednih zapleta jer tada još mlada carica Marija Terezija pokušava ujediniti tri osječke gradske općine u jednu. Radnja je tako smještena u Donju Varoš, koja je bila u Varničinoj vlasti, Gornju Varoš i Tvrđavu, kao i u druge povijesno autentične ambijente, od razbojničkih skloništa u Čepinu i Bijelom Brdu, do velikaških dvoraca u Valpovu i Retfali. Zagorka se teško odlučila koje povijesne događaje upotrijebiti za osnovicu svoga slavonskog romana jer, kako je napomenula, “Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane”.