Pavao Pavličić - Večernji akt

Nakon što je 1976. godine objavio Dobri duh Zagreba i time se blago odmaknuo od poetike svojih prvih naslova, Pavao Pavličić će, u očima šire publike pa i pod perima površnijih književnih kritičara,sve do danas ostati prepoznatljiv kao pisac kriminalističkih romana. Iako je u njegovu bogatom opusu samo desetak žanrovski čistih krimića, djelići istražiteljske atmosfere prepoznaju se i u brojnim mu drugim naslovima. Među njima je i Večernji akt, prvi put objavljen 1981. i nagrađen Ninovom nagradom. Riječ je o romanu koji čitateljima vrlo jasno, daleko preciznije od razvikanih teorija, pojašnjava logiku postmodernističkog romana.

Priča, u čijem je središtu genijalni falsifikator Mihovil, proziva književnost i umjetnost našeg vremena. Osvrće se i na društvo koje je spremno koordinate povijesti prilagođavati svojim potrebama. Nadasve, roman je to i o umjetniku čija je sudbina određena njegovim talentom. Jer, glavni se lik u danima u kojima ne slika, ne falsificira, ne oponaša, ne kopira, jednostavno razbolijeva. Duboka pitanja o originalu i falsifikatu, o visokoj i niskoj književnosti, o odnosu autora i urednika, autora i primatelja, o granicama dobra i zla, utkana su u priču koja lakoćom slijedi lakoću Pavličićeva pripovijedanja i lakoću autorove nenametljive pozicije na hrvatskoj književnoj sceni.

Novom izdanju Večernjeg akta pridružujemo priču Ugovor s Viragom – nagrađenu godine 2014. – 1. nagradom na natječaju Večernjeg lista. Zasnovana na faustovskom motivu i motivu falsifikata, bliska je Večernjem aktu.