| Žanr | Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Hrvatska književnost |
| Izdavač | Naklada Ljevak |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789531786751 |
| ISBN10 | 9531786755 |
| Godina | 2005 |
| Broj stranica | 416 |
| Format | 23,5 cm |
| Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Knjiga Luka Paljetka dubrovačkog pjesnika, prevoditelja, esjista, feljtonista, dramatičara, pisca za djecu i likovnog kritičara, sastavljena je od djela različitih književnih vrsta, a u kojima je ovaj vrsni književnik podjednako vješt. Knjiga je podijeljena u pet poglavlja - Studije I. i II., Drame, Pjesme, Ogledi, a donosi tekstove nastale u različito vrijeme i za raličte svrhe, a kojima Luko Paljetak pokazuje pjesničku vještinu, ali i izvrsnost u ostalim načinima izražavanja.
Nakon što mi je ljubazna urednica, gospođa Nives Tomašević dala poticaj da za biblioteku "Razotkrivanja" sastavim ovu knjigu, počeo sam razmišljati o njezinu sadržaju i kompoziciji. Znao sam da to mora biti višedijelna knjiga, sastavljena od tekstova nastalih u različita vremena i za različite svrhe. Zato mi je nužan bio pogled s kraja. U nj je pak uvijek upisana zabrana osvrtanja unatrag jer ondje je uvijek i ono nešto nevidljivo koje baš zato i jest razlog da je se krši pa tako dio vidljivog, nazočnog i opipljivog nestaje u korist nečega što je uvijek i bilo bezobrisno.
Na početak knjige nametnuo se stoga, nekako sam od sebe, tekst »Pogled s kraja«, nastao kao odgovor na anketu »Vjesnika« u travnju 1997. godine. Za njim se, na sličan način, ponudio i tekst »Sastavljanje Orfeja«, koji je dao i naslov knjizi. Napisan kao svojevrsna inačica razmišljanja nad knjigom Komadanje Orfeja Ihaba Hassana, kojeg sam, kao polaznik škole »American Studies«, imao mogućnost slušati u dvorcu Leopoldskromu Salzburgu 1975. Taj je tekst istodobno i metafora koja obuhvaća i oblik ove knjige i moje razmišljanje o integracijskim procesima kojima danas podliježe Europa. S obzirom na pet dijelova knjige (Studije l, 2; Drame; Pjesme; Ogledi), moglo bi se pomisliti da je ona, baš kao i Europa danas — ako se malo smije usporediti s velikim — svojevrsni mozaik. Skloniji sam, ipak, u oba slučaja misliti da se tu prije radi o pravoj slagalici, da je to specifičanpuzzle sastavljen od niza uzglobljivih dijelova različito nepravilnog oblika, od kojih svaki sadrži svoj dio priče, npr. one o Vuku i Crvenkapici ili o Snjeguljici i Sedam patuljaka. Na nekima je glava lijepe Kraljevne, na nekima Zla kraljica u liku vještice. Na nekima je dio one jabuke, na nekima patuljci, ili samo šuma, životinje i cvijeće. Više njih oblikuje onaj presudni završni poljubac kojim se ponovno uspostavlja narušeni sklad. Svaki je, međutim, podjednako važan za cjelinu priče.