Ivan Meštrović - Razgovori s Michelangelom

Najšira javnost Ivana Meštrovića prepoznaje kao vrhunskog kipara svjetskoga glasa, a oni upućeniji znat će i da je on autor memoara, pripovjedaka i romana. “Razgovori s Michelangelom” donose osam dramskih tekstova proslavljenoga hrvatskoga kipara i umjetnika. No, posebno je zanimljivo vrijeme i mjesto nastanka ovih tekstova, nastali su u jesen 1941., i to u ustaškom zatvoru na zagrebačkoj Savskoj cesti.

Ustaška je vlast tada zatvorila Meštrovića kao sumnjivog i nepodobnog, a ubrzo je s njime zatvorsku sobu dijelo i slikar Jozo Kljaković. Meštrović je kasnije, 1952, napisao kako je nastalo ovo njegovo djelo, a popratno pismo bilo je upućeno nepoznatom izdavaču. No djelo do danas nitko nije objavio, a Meštrovićevo pismo objavljeno je sada kao uvod u njegove drame.

Meštrović je u tom pismu s gorčinom osudio ustaški režim i njegove postupke, ali i čovjeka koji izgubi ljudsko dostojanstvo. Ogorčen vremenom i ljudima, uzeo je lik slavnog Michelangela te je kroz njega progovorio o tim trenucima svoga života, jer je i njegov davni “kolega” bio u sporu s tadašnjom vlašću, odnosno s rimskim papom. Kako su u zatvorskim uvjetima mogli nastati “Razgovori”? Neimenovani je ustaški časnik Meštroviću i Kljakoviću dostavljao u ćeliju cigarete, a onda je Meštroviću prokrijumčario pisaći papir i olovku. 

To je bilo dovoljno da nastanu ovi dramski razgovori. Riječ je o dramskim tekstovima u kojima je Michelangelo razgovarao s mnogim suradnicima i suvremenicima, a razgovori se temelje na umjetnosti, vjeri, božanskoj milosti i stvaranju. Michelangelo ih vodi u vrijeme rada na jednoj od svojih najpoznatijih umjetnina: David, Sikstinska kapela, grobnica pape Julia II. i dr.