Krsto Špoljar - Hrvatska balada

Može li kratki roman o duhovnoj masturbaciji i sjećanjima na seksualne frustracije iz gimnazijsko-studentskih dana ugroziti državni sistem?

Može, ako je suditi prema sudbini djela Hrvatska balada Krste Špoljara (1930-1977), koje je u dva navrata, uz velike neprilike, tiskano 1971. i, naravno, u književnoj kritici do danas prešućeno.

Prvi put roman je objavljen u časopisu "Republika", nedugo zatim i u "Općoj knjižnici 12/20" Nakladnog zavoda Matice hrvatske.

Oba je puta roman dočekan sa žestokom ideološkom kritikom i osudom, te ga zaborav, prešućivanje i neformalna zabrana objavljivanja nisu mogli mimoići.

A što je, zapravo, moglo zasmetati dežurne ideologe u toj, odlično napisanoj prozi? Činjenica da je autor blagom ironijom tek skicirao i naznačio malograđanski karakter socrealističkog društva i besmislenost njegovih udarnih obilježja, ili možda činjenica da se autor u naslov knjige usudio staviti hrvatsko ime? 

Kako god bilo, nakon afere s romanom Hrvatska balada, život se Krste Špoljara obilježen radoholičarstvom, strastvenim bavljenjem književnošću i vođenjem ugledne i uspješne izdavačke kuće "Zora", pretvorio u kaos poniženja i besmislenih policijskih ispitivanja.