Ivan Bradvica - Deseta : pjesme i osmislice

Novi rukopis Ivana Bradvice, afirmiranog pjesnika i člana Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne koji je objavio do sada deset knjiga poezije i osmislica, nosi naslov Deseta.

Diplomirani inženjer građevinarstva Ivan Bradvica nakon uspješne karijere i niza objavljenih stručnih i znanstvenih radova u struci, odlučio se posvetiti književnome stvaralaštvu. Počeo je pisati poeziju i aforizme odnosno osmislice kako ih on naziva. 

Pred nama je njegova deseta pjesnička zbirka u kojoj u svome već poznatome stilu objedinjuje  pedesetak pjesama i gotovo dvjestotinjak osmislica. Naslov joj je kratak i jednostavan: Deseta. 

U uvodu svoje najnovije knjige Bradvica navodi temeljne vrijednosti svoje (naše) civilizacije koju čine Vječni temelj, Smisao života, Sreća, Pjesma nade i Korak. To su ujedno i naslovi njegovih pjesama. Te vrijednosti doprinose činjenici da se nasljeđe prošlosti u vidu braka, jezika, vjere, kulture, naroda i države poštuje i održava stoljećima.

U ovoj knjizi Ivana Bradvice ponovno nailazimo na već poznate teme koje se bave tradicijom, kritikom društva, domovinom, običajima. Možemo zaključiti da ovaj pjesnik piše misaone i domoljubne pjesme, duhovnu liriku i pjesme u kojima rabi ludizam. Voli igre riječima i smislom.

U Bradvičinim misaonim pjesmama iza naoko jednostavnih sadržaja skriva se duboka refleksija. Naš autor pozorno prati zbivanja oko sebe. Razmišlja o životu i svijetu koji ga okružuje, analizira ljudske mane i vrline, svakodnevne navike. Primjerice, u vrlo zanimljivijoj pjesmi Ambalaža govori nam o površnosti koja danas vlada svijetom. Čini se da je ljudima najvažniji vanjski izgled odnosno ambalaža. Jer, kao i u trgovini, i u suvremenome svijetu bolje prolazi ono što je dobro upakirano. Na tu se pjesmu nadovezuje i kritika društva koju iznosi u pjesmi Bez maltretiranja. U njoj naš autor naglašava vrijednosti koje danas u hrvatskome društvu, nažalost, imaju prvenstvo – težnja za vlasti, strast za imovinom, kupovina svega i svačega, bestidna golotinja kojom se želi skrenuti pozornost na sebe, lažni sjaj itd. U toj se pjesmi ukazuje na frivolnost i nedostatak osjećaja te na nepoštivanje trajnih vrijednosti, a upravo se njima možemo uspješno suprotstaviti površnim i prolaznim strastima i postati humanijima. Primjerice, autor ove zbirke ih spominju u pjesmi Bog koja nas navodi na razmišljanje i budi pozitivnu energiju. Bog je riječ./Bog je ljubav./Bog je istina./Bog je milost./Bog je vječnost kaže Bradvica. Pjesma naslovljena Božić govori nam pak o  radosti i spokoju koje donosi taj blagdan, a pjesma Iskre uskrsnuća potiče nas da poštujemo tradiciju i običaje koje su nam stoljećima prenosili naši preci. Pjesme u kojima prevladava misaonost (Jabuka, Ja sam voda), ukazuju na pjesnikovo iskreno zanimanje za svijet oko sebe.

U svojoj poeziji Ivan Bradvica često rabi igre riječima. Ludizam je razvidan u pjesmi Crv u kojoj osobito do izražaja dolazi njegova pjesnička i jezična vještina: Crv u voću/crv u povrću/crv u noći/crv u samoći/crv u kamenu/crv u amenu itd. Slično je i u pjesmi Dan, te u onoj naslovljenoj Stećak u kojoj isprepliće tradicionalnu tematiku s modernim ludističkim izričajem. 

Pjesma Između još je jedna uspješna „slagalica“ u kojoj se nižu riječi koje upućuju na sve ono što čini život: svjetlost i tama, majka i otac, toplo i hladno, ugoda i neugoda, veselje i tuga, ljubav i mržnja… 

U pjesmi Jedna riječ pjesnik se ponovno igra – ne samo značenjima nego i grafičkim oblikovanjem. Zanimljiv grafički oblik ima i pjesma Križ koja je i napisana u obliku križa.

Od pjesama posvećenim domovinskoj tematici i obitelji ističemo pjesmu Došao sam, te one naslovljene Draga Riječ i Hrvatska. Tu je i pjesma 888 (Osamsto osamdeset i osam godina/u tuzi i tragediji/ bez slobodne države Hrvatske), kao i ona posvećena kardinalu Stepincu. U njima se zrcali istinska ljubav prema zemlji u kojoj pjesnik živi te predanost njenim vrijednostima. Bradvica ne zaboravlja ni svoj rodni kraj – Hercegovinu – kojoj posvećuje pjesmu Moja Hercegovina. U njoj nam govori o kamenu, lozi, smokvi, duhanu, smilju… odnosno o tipičnim obilježjima toga područja. 

U stvaralaštvu Ivana Bradvice nailazimo i na blagu ironiju (pjesma Izvanzemaljac), te oštriji satirični ton (Kazalište). U pjesama Smisao života te Sreća nailazimo i na didaktične tonove.   

Jedna od omiljenih tema ovoga pjesnika je svakako stvaralaštvo, prije svega književno. To nam objašnjava u pjesmi Moja pjesma u kojoj navodi: Pjesma je kao moja žena/ona je moja živa uspomena/radost zajedništva. Dakle, autor je u potpunosti predan poeziji koja ga uvijek prati, koja je uvijek tu negdje i vječno mu se „vrti“ u mislima.

Posebno je zanimljiva pjesma Orijentacija u kojoj se isprepliću originalna zamisao i zanimljivo grafičko rješenje. Tematika je stvaralaštvo i položaj stvaratelja u realnome svijetu: Onima na nebesima sam na zemlji/Onima na zemlji sam na nebesima/Onima na istoku sam na zapadu/Onima na zapadu sam na istoku kaže između ostaloga pjesnik koji je svjestan važnosti stvaralaštva ali i „čuđenja u svijetu“ koje izazivaju pjesnici. O stvaralaštvu koje uspoređuje s morem govori i u pjesmi Ušao sam u more.    

Uz pjesmu Orijentacija svakako treba istaknuti kratku Pjesmu nade koju obilježavaju jasna i snažna poruka te duboka misaonost. Snažne poruke nose i pjesme Uzica čija je tema sloboda te završna pjesma Zahvala.

Uz raznolikost tema, u ovoj je pjesničkoj zbirci Bradvica pokazao i razvidan napredak u poetskome izričaju i formi.   

Vezano uz osmislice, autor, već tradicionalno, iznosi svoje mišljenje o različitim pojavama –  u ovoj se zbirci susrećemo s njegovim zanimljivim, oštroumnim i britkim kratkim uzrečicama nadahnutim abecedom, anđelima, balkanskom tradicijom, odnosom Boga i čovjeka. U njima govori o duši, gladi, grijehu, hijerarhiji, Hrvatima. Ovdje su mu teme kultura, ljudska vrsta, mašta, moral i konačno, ponos, posao, povjerenje, pravda i učenje, ujedinjenje, život i životečina.

U ovoj zanimljivoj kombinaciji lijepe i izvorne poezije te oštroumnih misli može uživati širi krug ljubitelja poetske riječi. Čitajmo ovo knjigu!

predgovor knjizi napisala: Dr. sc. Željka Lovrenčić,

književnica

Ivan Bradvica, rođen je 12.srpnja 1949. godine u Veljacima kod Ljubuškog u Bosni i Hercegovini. Od 1968.godine živi u Zagrebu. Od 1974. živi u braku sa suprugom Mirjanom s kojom ima petero djece. Diplomirani je inženjer građevinarstva i profesionalno se bavio stručnim i istraživačkim radom na temeljenju objekata. Do sada je objavio 38 stručnih i znanstvenih radova iz područja geotehnike. Nakon završetka Domovinskog rata je počeo pisati pjesme i osmislice. Objavio je ove zbirke: Smisao života (2005), Pjesma graditelja (2007), Misterij realnosti (2009), Iskre uskrsnuća (2011), Pjesma nade (2013),Tragovi izvanzemaljca (2015), Sažete misli (2016), Draga riječ (2018), Uzica (2019) te Deseta(2019).