Petrana Sabolek - Scvrto življenje

Međimurje, taj "Hortus Croatiae", inače toliko spominjan u usmenoj pjesmi, nije našao jednako snažan odjek i u pisanoj poeziji. Može se pohvaliti tek jednim autohtonim pjesnikom koji je, budući i sam rođeni Međimurac, uspio stvoriti iznimno vjernu poetsku sliku međimurskog čovjeka, njegove psihologije, njegove vezanosti za rodnu zemlju, ali i one zle kobi koja često kroji sudbine malih ljudi i čini od njih tragične junake u najpotpunijem smislu te riječi. Radi se dakako o Stjepanu Benceu (1913.-1976.). Trebalo je proći punih trideset i pet godina do pojave novog književnog imena koje će sadržajem i vrijednošću svojih pjesama nastaviti njegovo djelo i tako uspostaviti jedan na duže vrijeme prekinuti kontinuitet. Učinila je to Petrana Sabolek zbirkom "Scvrto življenje". 

"Scvrto življenje" donosi dvije vremenske razine. Jednu od njih čine autoričina sjećanja na ranu mladost, a drugu sveprisutna nužnost što je u potpunosti izmijenila svijet i izbrisala veći dio stvarnosti značajne za djetinjstvo generacija koje danas ulaze u srednju životnu dob. Niti jedno ranije razdoblje nije povuklo tako oštru granicu između onoga što je bilo i onoga što nadolazi kao završna desetljeća prošlog stoljeća. No i mali je međuprostor bio dovoljan da iz njega poniknu četrdeset i četiri pjesme "Scvrtog življenja", razvrstane u šest tematskih cjelina, koje će sadržajno povezati oba vremenska sloja. 

I ne samo to. Petrana Sabolek je znala naći adekvatni izraz za svoje preokupacije, pa njezine pjesme djeluju iskreno i doživljeno. Korišten je slobodni stih s tek pokojom nužnom rimom, bez razgodaka i velikih slova. Čak i oporost onih mjesta gdje je ritam ponešto poremećen jasno korespondira s oporošću sadržaja koji se u njima donosi. Jezik je u zbirci na svoj način specifična međimurska kajkavština. 

Po rođenju Donjomeđimurka, ali sa same granice između donjomeđimurskog i istočnog srednjomeđimurskog govora, autorica na fonetsko-fonološkom planu svjesno koristi zanimljivu mješavinu tih dviju dijalekatskih inačica (detaljno je obrazloženo u predgovoru knjige). Dakako, u leksičkom smislu to je čisti donjomeđimurski govor, bez nepotrebnih štokavizama i kajkavskih neologizama. Samo je poneki izraz tipičniji za srednje Međimurje.
mr. Ivan Zvonar