| Žanr | Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Hrvatska književnost - Pjesništvo |
| Izdavač | Tonimir |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789537610845 |
| ISBN10 | 9537610845 |
| Godina | 2013 |
| Broj stranica | 144 |
| Format | 22 cm |
| Obavijest |
7,22 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Knjiga pjesama Humske popeifke izvorno je autorovo svjedočanstvo o govoru Huma na Sutli koji je 2007. upisan u Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posvećena je dvadesetoj obljetnici postojanja Općine Hum na Sutli. U predgovoru su sažeto opisane karakteristike humskog govora s uputama za čitanje. Knjiga sadrži sedamdesetak pjesama podijeljenih u sedam ciklusa. Uz pjesme je objavljen opsežan rječnik humskog govora, a na unutarnjoj strani korica priložen CD s uglazbljenim popeifkama (Nisu bormeš dobri cajti, Naš Francek, Humčanka, Humčani, Fanika i Furežija).
'Načini zaštite pojedinog mjesnog govora mogu biti različiti: od njegova opisivanja kroz izradu rječnika ili razlikovne gramatike do pisanja i objavljivanja tekstova na tom idiomu. Božidar Brezinščak Bagola svoje je pjesme pisao kao izvorni govornik i osviješteni poznavatelj izvornog humskog govora, stoga ova pjesnička zbirka pruža dobar uvid u taj idiom, i to ne kroz njegov opis, već kroz konkretne riječi i rečenice. Objavljivanjem ove i sličnih knjiga pomaže se očuvanju konkretnog mjesnog govora jer se na taj način idiom, koji uglavnom postoji samo u usmenoj komunikaciji, prebacuje u pisani medij, što doprinosi njegovu očuvanju.'
(dr. sc. Anita Celinić, Institut za hrvatski jezik)
'Humske popeifke jesu slojevit koncept, i projekt, prije svega književnog, a onda i strukovno interferentnog (pa i multimedijalnog) povezivanja – s rezultatima višestrukog kulturološkog i umjetničkog obogaćivanja: suvremene hrvatske (kajkavske) književnosti, dijalektološkog oprimjerenja konkrektnog organskog idioma, hrvatske kajkavske leksikografije, te afirmacije univerzalnih vrednota zavičajnosti. Posebno valja istaknuti naglašenu civilizacijsku mjeru toga postmodernog književnog projekta u očuvanju nematerijalne kulturne baštine, kojoj je materinski jezik nepobitni temelj.