Adolf Loos - Ornament i zločin

Svojevremeno je Joseph Rykwert zapisao: “Adolf Loos možda nije najveć iarhitekt dvadesetog stoljeća, ali je uz Le Corbusiera vjerojatno najznačajniji arhitekt-pisac”. Loosovi britki, ne rijetko i cinični eseji danas imaju značaj povijesnog dokumenta, ali nude i mogućnost novog čitanja u vremenu u kojem je tekst o arhitekturi postao jednako značajan ako ne i značajniji od arhitekture same. Pitanja modernosti, ornamenta kao kulturnog fenomena, arhitekture kao zanata industrijalizacije kulture i psihosocijalnog temeljenja simbolizirajuće funkcije kuće i svrhovitog predmeta, samo su neke od Loosovih glavnih tema, iznesenih na način koji bismo rječnikom današnjeg vremena mogli nazvati socijalnim aktivizmom.

PovezanostAdolfa Loosa s hrvatskim kulturnim prostorom višestruka je, kroz suradnju s Hugom Ehrlichom i Zlatkom Neumannom te sudjelovanje u natjecaju za hotel Esplanade u Zagrebu, a evidentirana je i u tematskom broju časopisa Arhitektura.