Leopold Tyrmand - Civilizacija komunizma

Civilizacija komunizma
Žanr Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Hrvatska književnost - Eseji
Izdavač Disput
Prevoditelj Adrian Cvitanović
Vrsta uveza Tvrdi
ISBN13 9789532603002
ISBN10 953260300X
Godina 2017
Broj stranica 320
Format 20 cm
Prodajna cijena (Odlično stanje) 9,94 € Kupi

Zbirku lucidnih eseja "Civilizacija komunizma" (1972) poljski književnik i publicist Leopold Tyrmand napisao je u obliku niza "improvizacija na temu" u kojima na satiričan način, britkim jezikom progovara o svakodnevici u komunističkoj Poljskoj. Autor je u trenutku nastanka knjige već nekoliko godina živio emigrantskim životom u SAD-u, gdje se našao nakon dugogodišnjih nastojanja da od komunističkih vlasti dobije putovnicu i napusti zemlju.

Na temelju vlastitih gorkih iskustava života u poratnoj domovini pokušao je zapadnjačkoj publici, koja nije doživjela komunističko iskustvo, na sebi svojstven način, ironijom koja mjestimice graniči s groteskom, prenijeti nešto od ozračja svakodnevice homo sovieticusa. Pritom ne krije da je riječ o tendenciozno napisanom protukomunističkom pamfletu u kojem je ponegdje preuveličao, prenaglasio, odveć nadrealno oslikao svoju negdašnju svakidašnjicu.

Riječ je o tridesetak eseja u kojima autor progovara o naizgled banalnim svakodnevnim stvarima komunističkog doba poput toga kako u komunizmu iskoristiti prednosti otkrića telefona, kako u tom sistemu završiti fakultet i ne izgubiti vjeru u život, zašto komunistička pasta za zube ne čisti, kako ondje čitati natpise na javnim mjestima, kako biti plejboj, što je to putovnica u komunizmu... Osim takvih kozerija knjiga – koja je žanrovski na razmeđu publicističkog i esejističkog, a uspijeva biti fina beletristika – donosi i sugestivne rasprave o metafizici i etici u komunističkoj svakodnevici (što znači željeti dobro; kako voljeti...) sve do misaono provokativnih hipoteza o velikim temama poput odnosa komunizma i hitlerizma ili nesretnog usuda Židova u komunizmu.

Zanimljivo da potkraj knjige autor svoje oštro pero usmjerava i prema Americi, zemlji svog egzila i nekada priželjkivanoj arkadiji, kao – kako kaže – posvemašnjoj laži, prije svega stoga jer je bio uvjerenja da su Amerikanci spiskali pričuve ljubavi koju su komunistička društva imala prema njima tijekom staljinizma.