Žanr | Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Europska književnost |
Izdavač | Novel media |
Prevoditelj | Saša Sirovec, Zlatko Wurzberg |
Vrsta uveza | Meki |
ISBN13 | 9789533050249 |
ISBN10 | 9533050241 |
Godina | 2009 |
Broj stranica | 470 |
Format | 21 cm |
Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Trilogija Agote Kristof drska je i zadivljujuća pripovijest o Clausu i Lucasu, blizancima zatočenima u vlastitoj zrcalnoj povezanosti, ali i rastrgnutima suprotnim silama povijesti i vremena. Oni postaju alegorijski prikaz razdvojene "braće" diljem Europe nakon Drugog svjetskog rata.
Postmoderna saga Agote Kristof počinje "Velikom bilježnicom" u kojoj su blizanci još uvijek djeca izgubljena u svijetu bajkovite okrutnosti, djeca koja se svim raspoloživim sredstvima bore kako bi preživjela u zemlji između Okupatora i Osloboditelja.
U "Dokazu" Lucas pokušava dokazati svoj identitet i postojanje nestaloga brata. Završni dio trilogije, "Treća laž", kompleksan je i mučan portret o uzvišenosti i izopačenosti ljudskog srca, koji se čita i kao parabola o Istočnoj i Zapadnoj Europi ispričana kroz priču o propitivanju identiteta.
Pisani ogoljenim stilom i jednostavnim rečenicama ovi nam romani pružaju čitavu paletu snažnih i nabijenih osjećaja - boli, srama, ljubavi, gađenja, nježnosti, okrutnosti, divljenja, izgubljenosti i ponosa. Čitani zasebno, posjeduju čudesnu razumljivost svijeta u kojem živimo; čitani slijedom u trilogiji, istine i laži umnažaju se u vrtoglavi koloplet sumnji u svijet u koji smo vjerovali, no i u jednom i u drugom slučaju nude jedinstvenu i nezaboravnu čitateljsku avanturu.
Trilogija Agote Kristof, jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti, objavljena je na hrvatskom jeziku na 20. obljetnicu pada Berlinskoga zida, tog simbola 45-godišnje podijeljenosti Europe čije su posljedice utjecale na generacije ljudi, a koje osjećamo i mi danas.
Ona svjedoči o tom vremenu - o cijeloj jednoj povijesti krvave Europe, od Drugog svjetskog rata, preko zatvaranja granica i Hladnog rata, do pada Željezne zavjese i onoga što je uslijedilo nakon toga, ali prikazujući je kroz presjek jedne intime, jedne boli i izgubljenosti čovjeka, pojedinca koji je tu povijest upio i nosio u sebi.
Na naslovnici se nalazi slika poljskog umjetnika Borisa Zaborova "Face à Face" naslikana na ostacima Berlinskoga zida, a izložena ove godine u Palais Royalu u Parizu povodom 20. obljetnice pada Zida.