Josip Kosor - Šest drama bez naslova (Građa za povijest književnosti Hrvatske - knj. 36)

U književnoj se ostavštini Josipa Kosora što se čuva u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, nalazi velik broj rukopisnih tek­stova, među njima i šest drama koje je Dubravko Jelčić, najkompetentniji pozna­vatelj Kosora i njegove ostavštine, nazvao dramama bez naslova.

Ovdje objavljeni tekstovi tih drama istovjetni su autografima, što znači da se nije ulazilo u ispravak niti najelementarnijih propusta kao što su pisanje velikoga slova, ije/je, sastavljeno pisanje glagola i niječnice te futura I., odvojeno pisanje predmetka naj i komparativa, bilježenje aorista glagola biti u prvom licu jd. i "bi" i "bih"...

Pri valorizaciji ovih tekstova valja imati na umu da ih pisac, najvje­rojatnije, nije niti dvaput pročitao, a kamoli radio na njima. Stoga ovaj rad valja promatrati kao prinos upotpunjavanju slike hrvatske avangardne dramske knji­ževnosti, sa zadatkom realne procjene njezine književne vrijednosti - koja nije beznačajna, bez insistiranja na jezičnim slabostima - kojih nije malo i koje su u prošlosti, nerijetko, bile fundamentalnim razlogom za odbacivanje Kosorovih djela te razlogom proglašavanja ovog netipičnog, samosvojnog književnika po­lupismenim primitivcem bez kulture, mjere, ukusa i kontrole. 

Današnja znanost o književnosti, svjesna svih slabosti Kosorova književna pisma, zna da tomu nije tako: Kosor je drukčiji, samosvojniji, izvan je očekivanog obrasca književnika svoga doba, ali je i vrijedna umjetnička pojava koja je obogatila ne samo hrvatsku književnost, nego i djelatno sudjelovala u europskim avangardnim tijekovima, a time se ne mogu podičiti niti uglednija imena hrvatske književnosti. 

Iako Drame bez naslova nisu bez slabosti, pri ocjeni njihove vrijednosti valja imati na umu da ih pisac, iz samo njemu znanih razloga, i nije ponudio javnosti. Stoga slabosti i propuste valja motriti i s tog aspekta.