Dubravko Habek - Bijela kuga

Bijela kuga
Žanr Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Drama
Izdavač Naklada Pavičić
Prevoditelj -
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789537949013
ISBN10 953794901X
Godina 2014
Broj stranica 336
Format 20 cm
Prodajna cijena (Dobro stanje) 48,00 Kn Kupi

Bijela kuga danas je uobičajen izraz za depopulaciju. U naslovu Habekova romana i u samom romanu on znači to isto, ali tako da čitatelja ne odvodi u statistiku, nego u dramatičnu zbilju zaostale sredine u kojoj od kriminalnih pobačaja, nestručnih porođaja, vještičarenja, copranja, gine više žena i djece nego muškaraca na frontama za vrijeme ratova. Ljudskoj gluposti, praznovjerju, zaostalosti, zloći, Habek suprotstavlja mladu, krhku, ženu, tek diplomiranu primalju Elizabetu Schwarz, koja nije mogla ni slutiti što je sve čeka na Bilogori. Prestrašena sudbinom dotadašnje primalje, plemenitašice Drage Ožegović, koju su seoske vračare optužile za smrt mlade rodilje (za zločin koji su same počinile), mogla je samo zavapiti: „Isuse, pa kamo su me to poslali“, sjesti nasred kuhinje i gorko zaplakati.
Današnje su primalje u boljem položaju, ali razloga za plakanje nikako da ponestane. Uzročnici bijele kuge su mutirali i dalje su aktivni. Habek pripovijeda o prošlosti, ali iz svoga vremena i za svoje vrijeme koje se od nekadašnjega i razlikuje i ne razlikuje. Nekad su žene rađale po mračnim zakutcima, danas uglavnom na svjetlu, no dovoljno je u kasnijim tv-terminima pogledati što sve na tom svjetlu rade današnji opsjenari, coprnice i gatare, pa da se shvati da Habekov zaostali bilogorski Kakinac uopće nije daleko. 
Doktor Habek nema spremu profesionalnih spisatelja, ali zato ima posebna znanja, oko i srce za ono što je mnogim piscima nevidljivo i nedostupno. U tome je vrijednost i draž njegova romana o starim bilogorskim i bjelovarskim babicama. Tko pročita Habekov roman vidjet će da u životu čovjeka nema ništa tako veličanstveno kao što je rađanje.  
„Razvojačila se Vojna granica“, kaže u proslovu svojoj priči sam autor. „Muževi se vratili iz vojni. Bilogorsko tipično selo toga vremena s jedinim pismenim trojcem: župnik, učitelj i primalja. Postavih u ovome djelu izučenu primalju u središte zbivanja. Od njena dolaska iz monarhističkog uređenoga grada nekadašnjega carstva u selo Varaždinskoga generalata u drugoj polovici XIX. stoljeća prepuštena svojemu umu, rukama i dragome Bogu. I nikome više. Daleko od svoje obitelji i ljubavi. Stalno između života i smrti, umiranja i življenja. U borbi s praznovjerjem, vještičarenjem i bijelom kugom.“ 
„Ginekolog Dubravko Habek napisao je izvrstan roman struke iz života onih koji su razapeti između praznovjerja i coprijanja usuprot dobroga i stručnoga, u njemu se vjerno prikazanim pričama iz života jedne primalje prikazuju oblici i načini borbe protiv bijele kuge. 
Mozaičnost povijesti i medicine u socijalnom kontekstu temelj je ovoga romana koji ishode priči iznalazi u istinitim događajima o kojima se javno ne govori, o kojima se nije do sada pisalo, samo se potiho pričalo o onome što se zbiva iza zatvorenih vrata u životima primalja i porodničara. 
U općoj vrevi socijalno-globalizacijskih procesa koji marginaliziraju i depersonaliziraju identitet, Bijela kuga je roman koji će zasigurno intrigirati, provocirati, detektirati i opipavati ono skriveno. Jer autor njime pita široko i sveobuhvatno, zadirući pitanjem ne samo u ono osobno i istinito, nego isto tako i u socijalno, egzistencijalno, misaono, univerzalno.“ Helena Sablić Tomić, književna kritičarka